Izvorišne osnove Ustava RH opisuju povijesnu državnu opstojnost, pravo na samoodređenje i suverenost hrvatskog naroda te ciljeve razvoja RH kao demokratske države u kojoj se jamči ravnopravnost svim državljanima i pripadnicima nacionalnih manjina.

Temeljne odredbe Ustava RH (čl. 1.-13.) definiraju državu kao jedinstvenu i nedjeljivu, suverenitet naroda, diobu vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu, najviše vrednote, državna znamenja, službeni jezik te status Zagreba kao glavnog grada.

Postupak promjene Ustava RH pokreću 1/5 zastupnika, Predsjednik ili Vlada. O promjeni odlučuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika ili birači na referendumu većinom glasova onih koji su pristupili glasovanju.

Ustavni sud RH neovisno je tijelo koje jamči poštivanje i primjenu Ustava. Čini ga 13 sudaca koje bira Sabor na osam godina. Nadzire ustavnost zakona, rad stranaka, izbore i referendume te odlučuje o ustavnim tužbama i odgovornosti Predsjednika RH.

Međunarodne ugovore sklapaju Sabor, Predsjednik RH ili Vlada. Potvrđeni i objavljeni ugovori dio su unutarnjeg pravnog poretka RH, po pravnoj su snazi iznad zakona, a njihove se odredbe mijenjaju samo prema pravilima međunarodnog prava.

Postupak udruživanja ili razdruživanja RH pokreću 1/3 zastupnika, Predsjednik ili Vlada. Sabor prethodno odlučuje dvotrećinskom većinom svih zastupnika, nakon čega je obvezan referendum. Zabranjeno je udruživanje u jugoslavenske ili balkanske saveze.

Građani RH zastupljeni su u Europskom parlamentu, a Sabor sudjeluje u europskom zakonodavnom postupku i nadzire rad Vlade u institucijama EU. U Vijeću EU i Europskom vijeću RH zastupaju Vlada i Predsjednik RH, sukladno ustavnim ovlastima.

Državljani RH ujedno su građani EU i uživaju prava zajamčena pravnom stečevinom EU: slobodu kretanja, biračko pravo u EU i lokalnim izborima, diplomatsku zaštitu i pravo komunikacije s institucijama EU na hrvatskom jeziku.

Ostvarivanje prava iz pravne stečevine EU izjednačeno je s pravima u hrvatskom poretku. Hrvatski sudovi štite ta prava, a državna tijela, lokalna samouprava i pravne osobe s javnim ovlastima izravno primjenjuju pravo Europske unije.

Hrvatski sabor je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u RH. Sastoji se od zastupnika koje biraju građani na neposrednim izborima, čime Sabor crpi legitimitet izravno iz naroda i donosi zakone koji obvezuju sve subjekte.

Hrvatski sabor ima 100 do 160 zastupnika biranih neposredno na 4 godine. Konstituira se izborom predsjednika na prvoj sjednici, a unutarnje ustrojstvo i način rada uređuje poslovnikom koji se donosi većinom glasova svih zastupnika.

Zastupnici nemaju obvezujući mandat i uživaju imunitet: ne odgovaraju za mišljenje ili glasovanje, a progon je moguć samo uz odobrenje Sabora. Imaju pravo predlagati zakone, postavljati pitanja i s 1/10 kolega podnijeti interpelaciju o radu Vlade.

Hrvatski sabor može se raspustiti odlukom većine svih zastupnika radi prijevremenih izbora ili odlukom Predsjednika Republike u slučajevima predviđenim Ustavom (čl. 104.). Izbori se održavaju najkasnije 60 dana nakon raspuštanja.

Hrvatski sabor redovito zasjeda dva puta godišnje: od 15. siječnja do 15. srpnja te od 15. rujna do 15. prosinca. Izvanredno zasjeda na zahtjev Predsjednika RH, Vlade, većine zastupnika ili po odluci predsjednika Sabora uz mišljenje klubova zastupnika.

Hrvatski sabor donosi Ustav, zakone i državni proračun, odlučuje o ratu i miru te granicama RH. Raspisuje referendum, nadzire rad Vlade, daje amnestiju i imenuje dužnosnike. Sjednice su javne, a proračun se donosi većinom glasova svih zastupnika.

Sabor odlučuje većinom nazočnih uz kvorum od polovice svih zastupnika. Za organske zakone potrebne su strože većine. Vlada može dobiti zakonsku ovlast na najviše godinu dana, a zakone proglašava Predsjednik RH u roku od osam dana.

Referendum mogu raspisati Sabor, Predsjednik Republike (na prijedlog Vlade) ili 10% birača. Odlučuje se većinom birača koji su pristupili glasovanju, a odluka je obvezatna. Zakonom se može predvidjeti i savjetodavni referendum.

Zakoni se objavljuju u Narodnim novinama i stupaju na snagu najranije osmi dan od objave (vacatio legis). Cijeli zakon ne može imati povratno djelovanje, već samo njegove pojedine odredbe iz posebno opravdanih razloga.

Pučki pravobranitelj opunomoćenik je Sabora za zaštitu ljudskih prava i sloboda. Bira ga Sabor na 8 godina, samostalan je i neovisan u radu te uživa zastupnički imunitet. Štiti građane od nezakonitog ili nepravilnog rada tijela s javnim ovlastima.

Sabor nadzire Vladu zastupničkim pitanjima i interpelacijom (najmanje 1/10 zastupnika). Može ovlastiti Vladu da uredbama uređuje pitanja iz sabornog djelokruga na najviše godinu dana, uz zabranu retroaktivnosti i izuzeće ključnih ustavnih područja.

Predsjednik RH predstavlja državu, brine za stabilnost vlasti i bira se na 5 godina (najviše 2 puta). Odgovoran je za povredu Ustava, uživa imunitet nepovredivosti i ne može obavljati drugu javnu ili stranačku dužnost.

Predsjedniku u radu pomažu savjetodavna tijela i Ured Predsjednika. Ustrojstvo i djelokrug Ureda uređuje Predsjednik svojom odlukom, a sredstva se osiguravaju iz državnog proračuna.

Predsjednik raspisuje izbore, povjerava mandate, vrhovni je zapovjednik i surađuje s Vladom u vanjskoj politici i radu sigurnosnih službi. U izvanrednim okolnostima može donositi uredbe sa zakonskom snagom.

Vlada obavlja izvršnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom. Čine je predsjednik, jedan ili više potpredsjednika i ministri, koji bez odobrenja Vlade ne mogu obavljati drugu javnu ili profesionalnu dužnost.

Predsjednik RH imenuje mandatara koji u roku od 30 dana mora Vladu predstaviti Saboru. Vlada stupa na dužnost kad joj povjerenje iskaže većina svih zastupnika, a ako ne bude sastavljena, Predsjednik imenuje privremenu nestranačku Vladu.

Vlada predlaže zakone i proračun, provodi odluke Sabora, vodi politiku i nadzire državnu upravu. Odgovorna je Saboru, a njeni članovi zajednički odgovaraju za odluke Vlade i osobno za svoje područje rada.

Pitanje povjerenja može pokrenuti najmanje 1/5 zastupnika ili predsjednik Vlade. Odluka o nepovjerenju donosi se većinom svih zastupnika, a glasovanje se mora provesti između 7 i 30 dana od dostave prijedloga.

Ustrojstvo i poslovi državne uprave uređuju se zakonom. Određeni poslovi mogu se zakonom povjeriti tijelima lokalne i područne samouprave te pravnim osobama s javnim ovlastima, čime se omogućuje decentralizacija državne uprave.

Sudbenu vlast obavljaju samostalni i neovisni sudovi koji sude na temelju Ustava, zakona i međunarodnih ugovora. Sudske rasprave i presude su javne, ali javnost se može isključiti iz opravdanih razloga u opsegu koji je bezuvjetno potreban.

Vrhovni sud najviši je sud koji osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni. Predsjednika Vrhovnog suda bira Sabor na prijedlog Predsjednika RH. Ustrojstvo i djelokrug sudova uređuje se zakonom.

Predsjednika Vrhovnog suda bira i razrješuje Hrvatski sabor na prijedlog Predsjednika Republike, uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda i nadležnog odbora Sabora. Mandat traje četiri godine.

Sudačka dužnost je stalna i povjerava se osobno sucima. Suci uživaju imunitet i ne mogu odgovarati za mišljenje pri donošenju odluka. Razrješenje je moguće samo u Ustavom navedenim slučajevima, uz pravo žalbe Ustavnom sudu u roku od 15 dana.

Državno sudbeno vijeće samostalno je i neovisno tijelo koje odlučuje o imenovanju, napredovanju i razrješenju sudaca. Ima 11 članova koji se biraju na 4 godine, najviše dva puta. Predsjednici sudova ne mogu biti članovi DSV-a.

Državno odvjetništvo samostalno je i neovisno pravosudno tijelo koje progoni počinitelje kaznenih djela i štiti imovinu RH. Glavnog državnog odvjetnika imenuje Sabor na 4 godine na prijedlog Vlade, uz mišljenje nadležnog odbora.

Državnoodvjetničko vijeće samostalno odlučuje o imenovanju, razrješenju i stegovnoj odgovornosti zamjenika državnih odvjetnika. Ima 11 članova koji se biraju na 4 godine, najviše dva puta. Čelnici odvjetništava ne mogu biti članovi Vijeća.

Građanima se jamči pravo na lokalnu i područnu samoupravu putem izabranih predstavničkih tijela. Jedinice lokalne samouprave su općine i gradovi, a područne su županije. Gradu Zagrebu može se zakonom utvrditi položaj županije.

Jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a područne poslove od regionalnog značenja. Pri dodjeljivanju poslova prednost imaju tijela najbliža građanima (načelo supsidijarnosti).

Građani mogu neposredno sudjelovati u upravljanju lokalnim poslovima putem zborova, referenduma i drugih oblika neposrednog odlučivanja u skladu sa zakonom i statutom.

Jedinice lokalne i područne samouprave imaju pravo svojim statutima, u okviru zakona, samostalno urediti unutarnje ustrojstvo i djelokrug svojih tijela te ih prilagoditi lokalnim potrebama i mogućnostima.

Tijela jedinica lokalne i područne samouprave samostalna su u obavljanju poslova iz svog djelokruga. Podliježu isključivo nadzoru ustavnosti i zakonitosti koji provode ovlaštena državna tijela.

Svako ljudsko biće ima pravo na život - u RH nema smrtne kazne. Sloboda i osobnost su nepovredive. Nitko ne smije biti zlostavljan ni podvrgnut prisilnom radu, a sloboda se može ograničiti samo zakonom i odlukom suda.

Dom je nepovrediv - pretragu može odrediti samo sud pisanim nalogom. Jamči se zaštita osobnog i obiteljskog života, tajnost dopisivanja i svih oblika komuniciranja te sigurnost i tajnost osobnih podataka.

Jamči se sloboda mišljenja i izražavanja, sloboda tiska i medija te pravo na pristup informacijama. Cenzura je zabranjena. Jamči se i sloboda savjesti i vjeroispovijedi te slobodno javno očitovanje vjere ili uvjerenja.

Jamči se pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed, slobodno udruživanje u sindikate i udruge te pravo sudjelovanja u javnim poslovima. Vojna obveza dužnost je svih sposobnih državljana, uz pravo na prigovor savjesti.

Uhićenje i pritvor mogući su samo na temelju pisanog sudskog naloga. Sa svakim uhićenikom i osuđenikom mora se postupati čovječno. Nezakonito lišena ili osuđena osoba ima pravo na odštetu i javnu ispriku.

Svatko je nedužan dok mu se pravomoćnom presudom ne utvrdi krivnja. Optuženik ima pravo na branitelja, informiranje o optužbi na razumljivom jeziku te ispitivanje svjedoka. Dokazi pribavljeni na nezakonit način ne mogu se koristiti u postupku.

Nitko ne može biti kažnjen za djelo koje nije bilo zakonom određeno kao kazneno djelo u trenutku počinjenja. Vrijedi načelo ne bis in idem - zabrana ponovnog suđenja. Neka djela, poput ratnog profiterstva i zločina iz Domovinskog rata, ne zastarijevaju.

Ustav jamči pravo vlasništva, nasljeđivanja i poduzetničke slobode. Socijalna prava su pravo na rad, pravednu naknadu, socijalnu sigurnost i zdravstvenu zaštitu. Kulturna prava su sloboda stvaralaštva, dostupnost obrazovanja i autonomiju sveučilišta.

Svatko tko se zakonito nalazi na teritoriju RH ima pravo slobodno se kretati i birati boravište. Strani državljani mogu dobiti utočište, osim ako su progonjeni za nepolitičke zločine.

Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od države. Slobodne su javno obavljati vjerske obrede, osnivati škole i dobrotvorne ustanove te upravljati njima, a u svojoj djelatnosti uživaju zaštitu i pomoć države.

More, morska obala, otoci, vode, zračni prostor i rudno blago pod osobitom su zaštitom RH. Isto vrijedi za zemljište, šume te stvari od kulturnog i ekološkog značenja. Zakonom se uređuje njihova upotreba te naknada vlasnicima zbog ograničenja.

Hrvatski državljani s navršenih 18 godina imaju opće i jednako biračko pravo u izborima za Sabor, Predsjednika RH i Europski parlament te na referendumu. Pravo se ostvaruje neposredno i tajno, uključujući i državljane bez prebivališta u RH.

Hrvatska narodna banka je samostalna središnja banka kojom rukovodi guverner. Državni ured za reviziju je najviša revizijska institucija kojom upravlja glavni državni revizor. Obje su institucije neovisne i o radu izvješćuju Hrvatski sabor.

Ustav jamči prava i slobode svima u RH bez diskriminacije i jednakost svih pred zakonom. Jamči se pravo na žalbu, sudska kontrola zakonitosti upravnih akata te osobna odgovornost za povredu ustavnih odredbi o ljudskim pravima.

Slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom i razmjerno potrebi. U izvanrednim okolnostima Sabor odlučuje dvotrećinskom većinom, a neka prava ne mogu se ograničiti nikad - ni u slučaju neposredne opasnosti za opstanak države.

Nacionalna manjina je skupina hrvatskih državljana s etničkim, jezičnim, kulturnim ili vjerskim obilježjima različitim od ostalih građana, koje vodi želja za očuvanjem tih obilježja, te imaju posebna prava - od upotrebe jezika do zastupljenosti.

Vijeća nacionalnih manjina biraju se u jedinicama samouprave gdje manjina čini najmanje 1,5% stanovništva ili gdje živi više od 200 (općina/grad) odnosno 500 (županija) pripadnika. Članovi se biraju neposrednim tajnim glasovanjem na 4 godine.

Vijeća nacionalnih manjina predlažu mjere za unapređenje položaja manjina, ističu kandidate u tijelima uprave i daju mišljenja o općim aktima. Sredstva za rad osiguravaju jedinice samouprave u proračunu, a mogu se osigurati i iz državnog proračuna.

Dva ili više vijeća nacionalnih manjina mogu osnovati koordinaciju radi usklađivanja zajedničkih interesa. Koordinacija za područje cijele RH osniva se kada joj pristupi više od polovine vijeća županija, a donosi odluke uz suglasnost Savjeta.

Savjet za nacionalne manjine autonomno je tijelo osnovano za područje cijele RH radi sudjelovanja nacionalnih manjina u javnom životu. Članove imenuje Vlada na 4 godine, a čine ga zastupnici manjina u Saboru te 12 imenovanih članova.

Savjet predlaže tijelima državne vlasti mjere za unapređenje položaja nacionalnih manjina, daje mišljenja o medijskim programima i raspoređuje sredstva iz državnog proračuna namijenjena nacionalnim manjinama. O utrošku sredstava izvješćuje Vladu i Sabor.

Nadzor provode tijela državne uprave u pitanjima iz svog djelokruga, a Vlada usklađuje njihov rad i 1 godišnje izvješćuje Sabor. Savjet polugodišnje izvješćuje nadležni odbor Sabora, a vijeća i Savjet mogu zatražiti provedbu nadzora od nadležnih tijela.

Zakon uređuje pravo na pristup i ponovnu uporabu informacija tijela javne vlasti, načela i ograničenja, postupak ostvarivanja prava, ulogu Povjerenika za informiranje te sustav nadzora i kaznene odredbe.

Tijela javne vlasti obvezno ograničavaju pristup informacijama u kaznenim i prethodnim postupcima. Pristup se može ograničiti i drugih zakonom opravdanih interesa.

Pristup informacijama ostvaruje se objavom na webu ili davanjem na zahtjev (usmeni ili pisani). Rok za odluku je 15 dana (uz mogućnost produljenja za još 15), a podnositelj ne mora navoditi razloge traženja.

Povjerenik je neovisno državno tijelo koje štiti pravo na pristup informacijama, rješava žalbe kao drugostupanjsko tijelo, provodi inspekcijski nadzor i izvješćuje Sabor. Bira ga Sabor na 5 godina; mora biti nestranački stručnjak s 10 godina iskustva.

Protiv rješenja tijela javne vlasti podnosi se žalba Povjereniku u roku od 15 dana, čak i u slučaju "šutnje uprave". Protiv rješenja Povjerenika može se pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom.

Nadzor obavlja Povjerenik putem inspektora, i to neposredno (u samom tijelu) ili posredno (putem dokumentacije). Nakon nadzora sastavlja se zapisnik s mjerama za otklanjanje nepravilnosti, na koji tijelo ima pravo prigovora u roku od 8 dana.

Obrada osobnih podataka zakonita je samo uz barem jedan od šest pravnih temelja (privola, ugovor, zakonska obveza, životni interesi, javni interes ili legitimni interes). Obrada osjetljivih podataka načelno je zabranjena, uz strogo definirane iznimke.

GDPR je globalni standard za zaštitu pojedinaca pri obradi osobnih podataka i njihov slobodan protok unutar EU. Ključni cilj je osigurati temeljna prava i slobode, definirajući jasne uloge voditelja i izvršitelja obrade te stroga načela.

GDPR jamči pravo na informiranje, pristup, ispravak, brisanje ("zaborav"), ograničenje obrade, prenosivost podataka, prigovor te zaštitu od automatiziranog odlučivanja. Voditelj obrade mora odgovoriti na zahtjev u roku od 30 dana.

AZOP je neovisno tijelo koje nadzire primjenu GDPR-a u Hrvatskoj. Ima istražne, korektivne i savjetodavne ovlasti, uključujući izricanje visokih novčanih kazni i zabranu obrade podataka. Odgovara Saboru, koji imenuje ravnatelja na 4 godine.

Zakon zabranjuje diskriminaciju na temelju rase, spola, dobi, vjere i drugih karakteristika. Obuhvaća izravnu i neizravnu diskriminaciju, uznemiravanje, segregaciju te teže oblike poput višestruke ili ponovljene diskriminacije.

Zakon štiti od diskriminacije po nizu osnova (rasa, spol, dob, vjera itd.) te zabranjuje viktimizaciju - svako kažnjavanje osoba koje su prijavile diskriminaciju, svjedočile o njoj ili pomagale žrtvi u dobroj vjeri.

Zakon o suzbijanju diskriminacije predviđa taksativne iznimke (npr. pozitivna akcija, autentično radno svojstvo). Svako različito postupanje mora imati legitimni cilj te biti objektivno opravdano, primjereno i nužno.

Središnje tijelo nadležno za suzbijanje diskriminacije je pučki pravobranitelj, uz podršku posebnih pravobranitelja. Sva tijela i osobe dužni su, uz pristanak žrtve, prijaviti osnovanu sumnju na diskriminaciju pravobranitelju.

Zakon štiti i promiče ravnopravnost spolova kao temeljnu ustavnu vrednotu. Zabranjuje diskriminaciju na temelju spola, bračnog i obiteljskog statusa te spolne orijentacije u svim područjima javnog i privatnog života.

Posebne mjere su privremene pogodnosti za otklanjanje nejednakosti u javnom životu i ne smatraju se diskriminacijom. Obvezno se uvode u javna i politička tijela kada je zastupljenost jednog spola niža od 40%.

Ured za ravnopravnost spolova je služba Vlade koja koordinira nacionalnu politiku. Pravobranitelj/ica je neovisno tijelo koje imenuje Sabor na 8 godina; ona rješava prijave građana i nadzire suzbijanje diskriminacije na temelju spola.

Uređuje uvjete biračkog prava, kandidacijske postupke i načine provođenja izbora za Hrvatski sabor, Predsjednika RH i Europski parlament. Sustav jamči opće, jednako, neposredno i tajno pravo glasa svim punoljetnim državljanima.

Mandat zastupnika u Saboru i članova EP-a traje 4, odnosno 5 godina i neopoziv je. Mandat Predsjednika RH traje 5 godina uz ograničenje na dva mandata. Zakon definira nespojive dužnosti, razloge prestanka mandata i pravila o zamjenjivanju.

Za Sabor postoji 12 jedinica: 10 teritorijalnih (svaka bira 14 zastupnika), jedna za dijasporu (3) i jedna za manjine (8). Na izborima za Predsjednika RH i Europski parlament cijela je država, uz birače izvan RH, jedna izborna jedinica.

Pravo na sudjelovanje u diobi mandata za Sabor i Europski parlament ostvaruju liste s najmanje 5% važećih glasova. Mandati se raspodjeljuju D’Hondtovom metodom, uz uvažavanje preferencijskih glasova kandidata koji prijeđu prag od 10%.

Hrvatska jamči 8 zastupničkih mjesta nacionalnim manjinama u posebnoj jedinici (XII.) te 3 mjesta državljanima bez prebivališta u RH (XI. jedinica). Manjinski zastupnici biraju se većinskim sustavom, dok dijaspora koristi preferencijsko glasovanje.

Zaštitu izbornog prava provode DIP i Ustavni sud. Prigovor na nepravilnosti podnosi se DIP-u u roku od 48 sati, a žalba Ustavnom sudu u istom roku. Nadzor uključuje promatrače stranaka, udruga i međunarodnih organizacija.

Promidžba počinje objavom lista, a završava 24 sata prije izbora kada nastupa izborna šutnja. Tijekom šutnje zabranjeno je svako oglašavanje i procjena rezultata. Etičko povjerenstvo nadzire poštivanje Izbornog etičkog kodeksa.

Sredstva za izbore osiguravaju se u državnom proračunu, a njima raspolaže Državno izborno povjerenstvo (DIP). DIP nadzire utrošak i dužan je objaviti cjelovito izvješće o troškovima u roku od 30 dana od objave službenih rezultata.

Političke stranke su pravne osobe koje djeluju prema programu i statutu. Njihov rad je javan, uz statutarne iznimke. Strogo je zabranjeno osnivanje stranačkih ogranaka u državnim tijelima, policiji, vojsci i trgovačkim društvima.

Članovi upravljaju strankom neposredno ili putem izabranih tijela. Statut obvezno propisuje način izbora i opoziva predstavnika, trajanje mandata te procedure odlučivanja, čime se osigurava unutarstranačka demokracija.

Političku stranku osniva najmanje 100 punoljetnih državljana RH. Zahtjev za upis podnosi se Ministarstvu pravosuđa i uprave u roku od 15 dana od osnivanja, a rješenje se donosi u roku od 30 dana. Upisom u registar stranka postaje pravna osoba.

Politička stranka prestaje odlukom vlastitog tijela, utvrđenjem prestanka djelovanja (ako se ne održavaju sjednice) ili zabranom Ustavnog suda. Brisanje iz registra u slučaju zabrane nastupa odmah, dok u ostalim slučajevima rješenje donosi Ministarstvo.

Registar birača je jedinstvena elektronička baza svih osoba s biračkim pravom. Dijeli se na evidencije prema prebivalištu i državljanstvu EU, dok je popis birača izvadak iz registra koji služi kao službeni temelj za glasovanje na dan izbora.

Registar vode županijska tijela i Grad Zagreb za svoje područje, dok Ministarstvo pravosuđa i uprave održava jedinstveni IT sustav. Upisi i brisanja vrše se automatski na temelju podataka o državljanstvu, prebivalištu i matice umrlih.

Građani imaju pravo na uvid u vlastiti upis tijekom cijele godine, a u izbornom razdoblju najkasnije 10 dana prije glasovanja. Sudionici izbora (stranke/kandidati) mogu zatražiti uvid u imena i adrese birača nakon potvrde kandidatura.

Građani mogu tražiti ispravak ili dopunu svojih podataka u registru birača usmeno ili pisano. U izbornom razdoblju zahtjev se podnosi najkasnije 10 dana prije izbora, a pravnu zaštitu u slučaju odbijanja pruža Visoki upravni sud u hitnom postupku.

Aktivna registracija je postupak kojim državljani bez prebivališta u RH ostvaruju pravo glasa na konkretnim izborima. Zahtjev se podnosi DKP-u ili nadležnom uredu u RH najkasnije 10 dana prije izbora, a provodi se putem sustava Grada Zagreba.

Prethodna registracija omogućava biračima s prebivalištem u RH, koji na dan izbora borave u inozemstvu, glasovanje u konzularnim uredima. Zahtjev se podnosi DKP-u ili matičnom uredu najkasnije 10 dana prije izbora, bez potrebe za vađenjem potvrda.

Privremeni upis omogućava glasovanje izvan mjesta prebivališta u drugom gradu ili općini unutar RH. Zahtjev se podnosi nadležnom uredu najkasnije 10 dana prije izbora. Birači zadržavaju pravo glasa za svoju matičnu izbornu jedinicu.

Registar birača zatvara se 10 dana prije izbora, a popis birača zaključuje se 8 dana prije glasovanja. U popis se uvrštavaju i osobe koje će 18 godina navršiti na sam dan izbora. Ministarstvo objavljuje konačne brojke birača 24 sata nakon zaključivanja.

U DKP RH izrađuje se popis za glasovanje na sam dan izbora. Obuhvaća aktivno i prethodno registrirane birače te one s potvrdama za glasovanje izvan mjesta prebivališta. Popis zaključuje i ovjerava ovlašteni predstavnik DKP-a nakon zatvaranja birališta.

Birači koji nisu na izvatku popisa mogu na dan izbora ishoditi potvrdu za glasovanje u nadležnom uredu ili DKP-u. Potvrda postaje dio izvatka na biračkom mjestu. Nakon izbora, sustav se čisti brisanjem svih posebnih bilješki o registracijama i upisima.