Donesena 1985. u Strasbourgu, Povelja utvrđuje pravo lokalnih jedinica da samostalno upravljaju javnim poslovima. Ključna načela su supsidijarnost, vlastiti financijski izvori, nepromjenjivost granica bez konzultacija te pravo na sudsku zaštitu.

Hrvatski sustav lokalne samouprave temelji se na četiri ključna zakona: o lokalnoj samoupravi (opći ustroj), o Gradu Zagrebu (poseban status), o područjima (teritorijalna podjela) te o lokalnim izborima (biranje predstavnika).

Granice općina i gradova prate katastarske općine ili naselja. Mogu se mijenjati sporazumno ili odlukom Povjerenstva Vlade. Za svaku promjenu, spajanje jedinica ili promjenu sjedišta obvezno je mišljenje građana i prethodna suglasnost Vlade.

Jedinice samouprave utvrđuju grb i zastavu statutom uz odobrenje Ministarstva. Grb mora biti heraldički ispravan, obično povijesni. Predstavničko tijelo dodjeljuje priznanja i proglašava počasne građane, što je čast bez posebnih prava.

Jedinice samouprave surađuju osnivanjem nacionalnih udruga i saveza radi promicanja zajedničkih interesa. Međunarodna suradnja ostvaruje se sporazumima na koje Vlada vrši nadzor zakonitosti. Ako Vlada ne reagira u roku od 30 dana, suradnja je odobrena.

Jedinice lokalne samouprave su općine i gradovi (urbane cjeline iznad 10.000 stanovnika), dok su županije jedinice područne samouprave. Veliki gradovi imaju iznad 35.000 stanovnika, a Grad Zagreb ima poseban status grada i županije.

Općine i gradovi brinu o neposrednim potrebama: vrtićima, komunalijama i osnovnom školstvu. Županije upravljaju regionalnim razvojem, cestama i zdravstvom. Veliki gradovi dodatno izdaju građevinske dozvole i brinu o širem obrazovanju.

Općine i gradovi mogu prenijeti poslove na županiju ili mjesnu samoupravu, ali i tražiti od županije obavljanje njezinih poslova ako imaju sredstva. Susjedne jedinice mogu zajednički osnovati tijela ili poduzeća radi veće učinkovitosti i manjih troškova.

Grad Zagreb je glavni grad RH s položajem županije. Objedinjuje ovlasti grada i županije te čini jedinstvenu upravnu cjelinu. Ima Gradsku skupštinu od 47 zastupnika i gradonačelnika s 2 zamjenika, a sa Zagrebačkom županijom surađuje kroz zajedničko vijeće

Imovinu jedinica čine sve stvari i prava kojima raspolažu, a kojima moraju upravljati kao dobri gospodari. Prihodi su vlastiti porezi, naknade, udjeli u državnim porezima i pomoći iz proračuna. Podaci o trošenju moraju biti javno objavljeni i pretraživi.

Proračun je ključni akt koji donosi predstavničko tijelo na prijedlog načelnika, gradonačelnika ili župana. Ako se ne donese na vrijeme, donosi se odluka o privremenom financiranju za prva tri mjeseca godine.

Jedinice imaju vijeća/skupštine (predstavnička tijela) i načelnike/gradonačelnike/župane (izvršna tijela). Vijeća imaju od 7 do 47 članova i donose opće akte. Izvršni čelnici biraju se izravno, a broj njihovih zamjenika ovisi o veličini jedinice.

Pripadnici manjina imaju pravo na zamjenika čelnika u općinama i gradovima s više od 15% udjela stanovništva te u županijama s više od 5%. Ako zamjeniku iz reda manjina prestane mandat prije vremena, obvezno se raspisuju prijevremeni izbori.

U jedinicama bez zamjenika, čelnik imenuje privremenog zamjenika iz predstavničkog tijela, Iz reda članova predstavničkog tijela, pripadnika nacionalnih manjina ili pripadnika hrvatskog naroda.

Izvršni čelnici biraju između profesionalnog (plaća i staž) i volonterskog rada (naknada). Po prestanku dužnosti, profesionalci imaju pravo na naknadu do 6 mjeseci. Članovi vijeća rade počasno, imaju pravo na naknadu i materijalni imunitet.

Načelnik, gradonačelnik ili župan mogu se opozvati referendumom na prijedlog 20% birača ili 2/3 vijećnika. Odluka je valjana ako za nju glasa većina izašlih ( barem 1/3 ukupnog broja birača). Opozivom im prestaje mandat te slijede prijevremeni izbori.

Predstavničko tijelo donosi statut, proračun i osniva ustanove (normira). Izvršno tijelo zastupa jedinicu, priprema akte, izvršava odluke vijeća te upravlja imovinom i financijama (provodi i upravlja).

Grad Zagreb je glavni grad RH s dvojnim statusom grada i županije. Njegova Gradska skupština broji 47 zastupnika, a gradonačelnik ima dva zamjenika. Specifičnost su gradski uredi i zavodi kojima upravljaju ravnatelji.

Lokalne izbore raspisuje Vlada RH. Redovni izbori održavaju se treće nedjelje u svibnju svake četvrte godine. Prijevremeni se održavaju u roku od 90 dana, ali ne u godini redovnih izbora.

Kandidacijske liste podnose se u roku od 14 dana od raspisivanja. Stranke ne trebaju potpise za vijeća, ali svi kandidati za načelnike/župane moraju prikupiti od 35 do 5.000 potpisa.

Izbore provode DIP, županijska, gradska i općinska povjerenstva te birački odbori. DIP imenuje županijska povjerenstva, koja imenuju lokalna, a ona biračke odbore. Sva povjerenstva imaju nestranački stalni sastav koji jamči zakonitost i nadzire promidžbu.

Promidžba počinje objavom zbirnih lista, a završava 24 sata prije izbora kada nastupa izborna šutnja. Svi sudionici imaju pravo na jednake uvjete u medijima. Tijekom šutnje zabranjeno je svako nagovaranje birača, kao i objavljivanje procjena rezultata.

Vijećnici se biraju razmjernim sustavom uz prag od 5%. Cijela općina ili grad su 1 izborna jedinica. Tijelo se smatra konstituiranim kada izabere predsjednika na sjednici koju saziva pročelnik. Ako se ne sastavi iz 3 pokušaja, raspisuju se novi izbori.

Mandat člana vijeća može mirovati zbog nespojive dužnosti ili osobnih razloga (minimalno 6 mj.). Prestaje ostavkom, gubitkom prebivališta ili zatvorskom kaznom iznad 6 mj. Člana mijenja zamjenik s iste liste kojeg određuje stranka ili idući s popisa.

Izvršni čelnici biraju se većinskim sustavom. Pobjednik je onaj tko u prvom krugu osvoji više od 50% glasova. Ako nitko ne uspije, drugi krug se održava nakon 14 dana između dva najbolja kandidata.

Čelnici stupaju na dužnost 1 radni dan nakon objave rezultata, uz obvezu rješavanja nespojivih dužnosti u roku od 8 dana. Mandat prestaje silom zakona zbog ostavke, zatvorske kazne, gubitka prebivališta ili smrti.

Broj vijećnika iz reda manjina utvrđuje se razmjerno njihovom udjelu u stanovništvu (manjina s više od 5% udjela ima pravo na 1 člana). Manjinski zamjenici čelnika biraju se izravno, a pravo glasa za njih imaju isključivo pripadnici te manjine.

Pravo promatranja imaju stranke, grupe birača, nevladine udruge i strani promatrači. Kandidati ne smiju biti promatrači. Zahtjev se podnosi povjerenstvu. Promatrači smiju pratiti rad tijela i stavljati primjedbe, ali ne smiju snimati ni ometati proces.

roškove izbora snosi jedinica iz vlastitog proračuna. Kada su izbori istovremeni, općine i županije dijele troškove biračkih odbora i materijala na pola. Povjerenstvo raspolaže novcem i mora objaviti izvješće o troškovima u roku od 30 dana od kraja izbora

Ustavni sud nadzire zakonitost izbora. Prigovor se podnosi nadležnom povjerenstvu u roku od 48 sati, a odluka se mora donijeti u 48 sati. Protiv rješenja dopuštena je žalba Ustavnom sudu (rok 48 sati). Prigovori i žalbe ne zaustavljaju izborne radnje.

Za izvršavanje odluka i poslova države ustrojavaju se upravni odjeli i službe. Njihov ustroj određuje vijeće općim aktom. Male općine i gradovi mogu imati jedan jedinstveni upravni odjel, dok županije odjele mogu osnivati i izvan svog sjedišta.

Upravna tijela zapošljavaju službenike za stručne poslove i namještenike za pomoćne poslove. Jedinice moraju osigurati kvalitetnu administraciju, samostalno ili udruženo. Zakon jamči i pravo na zastupljenost nacionalnih manjina u lokalnoj birokraciji.

Upravnim odjelima upravljaju pročelnici koje imenuje čelnik jedinice (načelnik/gradonačelnik/župan) putem javnog natječaja. Pročelnik može biti razriješen na vlastiti zahtjev ili zbog nepravilnog rada, nakon čega se raspoređuje na drugo radno mjesto.

Grad Zagreb objedinjuje poslove grada i županije. Njegova upravna tijela ustrojava Gradska skupština, a pročelnike na mandat od 4 godine imenuje gradonačelnik. Za poslove državne uprave potrebna je suglasnost države i određuje se poseban koordinator.

Jedinice lokalne samouprave mogu zajednički osnovati upravna tijela ili trgovačka društva radi veće efikasnosti. O osnivanju odlučuju predstavnička tijela, dok načelnici i gradonačelnici sklapaju sporazum o financiranju i upravljanju.

Jedinice donose opće akte (odluke vijeća) koji stupaju na snagu 8 dana od objave, te pojedinačne akte (rješenja) za prava građana. Protiv općinskih rješenja žali se županiji, a protiv županijskih ministarstvu. Protiv akata čelnika ide se na upravni spor.

Država nadzire zakonitost rada i akata lokalnih jedinica putem tijela državne uprave. Nadzor obuhvaća provjeru sjednica, općih akata i pojedinačnih neupravnih akata. Konačnu ocjenu o zakonitosti akata daju Visoki upravni sud ili Ustavni sud.

Vlada RH može raspustiti predstavničko tijelo zbog nedonošenja proračuna, ugrožavanja suvereniteta ili blokade rada dulje od 3 mjeseca. U tim slučajevima Vlada imenuje povjerenika koji upravlja jedinicom do prijevremenih izbora i uspostave novih tijela.

Referendum mogu predložiti vijećnici (1/3), čelnik, mjesni odbori ili 20% birača. Odluka birača je obvezujuća. Za opoziv čelnika prijedlog daje 2/3 vijećnika ili 20% birača, uz uvjet izlaznosti od 1/3 ukupnog biračkog tijela.

Građani sudjeluju u upravljanju putem zborova građana (mišljenje je obvezno za mjesne odbore), peticija (ako ih podrži 10 % birača, vijeće mora raspravljati) te predstavki i pritužbi na koje čelnik mora odgovoriti u roku od 30 dana.

Mjesna samouprava (mjesni odbori i gradske četvrti) omogućuje građanima sudjelovanje u odlučivanju o lokalnim pitanjima. Nadzor nad zakonitošću njihova rada obavlja gradonačelnik ili načelnik, a vijeće može biti raspušteno zbog kršenja propisa.

U Zagrebu postoji 17 gradskih četvrti i 218 mjesnih odbora. Četvrti su šire društvene cjeline, dok su odbori uži dijelovi naselja. Sustavom upravljaju vijeća, a koordinaciju na razini grada vode gradonačelnik i predsjednik Skupštine.