Ministarstva su tijela državne uprave koja obavljaju poslove u više upravnih područja, a osnivaju se isključivo zakonom. Radom upravlja ministar, a svako ministarstvo mora imati barem dvije upravne organizacije.

Državne upravne organizacije su samostalna tijela državne uprave ustrojena zakonom za poslove koji zahtijevaju posebnu stručnost ili neovisnost (npr. zavodi, uredi, inspektorati). Njima upravljaju državni dužnosnici koji odgovaraju izravno Vladi RH.

Upravne organizacije u sastavu ministarstva (svako ministarstvo mora imati barem dvije takve jedinice) unutarnje su jedinice najvišeg reda, ustrojene vladinom uredbom. Njima upravljaju rukovodeći državni službenici (ravnatelji).

Za poslove izvan sjedišta tijela državne uprave ustrojavaju se područni uredi (za županije) i ispostave (za gradove/općine). Osnivaju se vladinom uredbom, a bave se provedbom zakona i nadzorom, ali nikada provedbom državne politike.

Unutarnje ustrojstvo tijela državne uprave uređuje Vlada uredbom (okvirni broj ljudi i djelokrug), a razrađuje čelnik tijela pravilnikom (točan broj zaposlenih, uvjeti i opisi poslova). Ministarstvo uprave nadzire usklađenost ovih akata sa zakonom.

Pravilnik o unutarnjem redu donosi čelnik tijela državne uprave na temelju Vladine uredbe. Njime se utvrđuje točan broj zaposlenika, opisi poslova, stručni uvjeti te radno i uredovno vrijeme, osiguravajući operativnu funkcionalnost tijela.

Djelokrug tijela državne uprave utvrđuje se zakonom, dok se djelokrug unutarnjih jedinica uređuje vladinom uredbom. Osnovno je pravilo hijerarhije: djelokrug niže jedinice ne može biti širi od onog jedinice više razine u čijem se sastavu nalazi.

Uprave, zavodi i inspektorati razlikuju se prema vrsti poslova koje obavljaju. Uprave provode politiku i nadzor, zavodi rade stručne analize, a inspektorati provode inspekcijski nadzor. Svaka mora imati bar dva sektora i specifičan stupanj samostalnosti.

Središnji državni uredi, državne uprave, zavodi, inspektorati i ravnateljstva su samostalna tijela ustrojena zakonom. Razlikuju se po poslovima: od potpore Vladi i provedbe zakona do stručnih analiza i inspekcija. Čelnici su dužnosnici odgovorni Vladi.

Područne jedinice (uredi i ispostave) obavljaju poslove neposredne provedbe zakona i nadzora izvan sjedišta tijela državne uprave. Ustrojavaju se uredbom Vlade, a djeluju na razini županija ili gradova, osiguravajući dostupnost uprave svim građanima.

Zakon o sustavu državne uprave propisuje temeljna načela rada: javnost, jednostavnost, obvezu pribavljanja podataka po službenoj dužnosti te odgovornost RH za štetu. Sabor ustrojava tijela, Vlada ih nadzire, a sredstva se osiguravaju u proračunu.

Stvarna nadležnost (što tijelo radi) utvrđuje se zakonom za određeno područje, a mjesna (gdje tijelo radi) prema teritorijalnoj podjeli. Ako dođe do spora oko toga tko je nadležan za neki predmet, odluku donosi Vlada RH.

Provedba državne politike uključuje izradu nacrta zakona, strateško planiranje, praćenje učinkovitosti propisa te zastupanje RH u EU i međunarodnim tijelima. Ti se poslovi ne mogu povjeriti dr. tijelima, već ih obavljaju isključivo samo državne uprave.

Neposredna provedba zakona uključuje rješavanje u upravnim stvarima, vođenje evidencija te izdavanje potvrda i javnih isprava. Ove poslove obavljaju tijela državne uprave, ali se zakonom mogu povjeriti i županijama, gradovima ili pravnim osobama.

Inspekcijski nadzor provode ovlašteni inspektori radi izravnog uvida u rad fizičkih i pravnih osoba. Oni utvrđuju činjenice, naređuju otklanjanje nepravilnosti te podnose prijave. O svakom nadzoru sastavljaju zapisnik i nose službenu iskaznicu.

Inspektori su ovlaštene službene osobe koje provode nadzor uz predočenje iskaznice ili značke. Imaju široke ovlasti pregleda prostora i dokumentacije, ali i strogu obvezu djelovanja kod povreda propisa. Odgovaraju za propuste i za prekoračenje ovlasti.

Upravni nadzor osigurava zakonitost i pravilnost u obavljanju poslova državne uprave. Provode ga tijela državne uprave nad jedinicama lokalne samouprave i pravnim osobama s javnim ovlastima, daju upute te mogu poduzeti mjere za otklanjanje nepravilnosti.

Drugi upravni i stručni poslovi obuhvaćaju prikupljanje podataka, izradu analiza, pružanje pravne pomoći te davanje mišljenja o primjeni propisa u roku od 30 dana. Ovi se poslovi mogu povjeriti lokalnoj samoupravi i pravnim osobama s javnim ovlastima.

Posebnim zakonom mogu se povjeriti poslovi neposredne provedbe zakona u prvom stupnju te upravni i stručni poslovi. Uvjeti ovise o tome delegiraju li se jedinici lokalne samouprave (interes građana) ili pravnoj osobi (učinkovitost i zahtjevi EU).

Poslovi državne uprave mogu se povjeriti jedinicama lokalne i područne samouprave (općine, gradovi, županije) te pravnim osobama s javnim ovlastima (agencije, zavodi, komore). Povjeravanje se vrši zakonom, a nadzor provode tijela državne uprave.

Za zakonito obavljanje povjerenih poslova državne uprave odgovara izvršno tijelo jedinice lokalne ili područne samouprave (načelnik, gradonačelnik, župan) odnosno odgovorna osoba u pravnoj osobi (ravnatelj), uz stalni nadzor države.

Provedbeni propisi (pravilnici i naputci) služe za detaljnu razradu zakona i načina rada uprave. Donose ih čelnici tijela isključivo uz zakonsko ovlaštenje, a njihovu zakonitost nadzire Vlada. Obvezno se objavljuju u Narodnim novinama.

Provedbeni propisi objavljuju se u Narodnim novinama i stupaju na snagu osmoga dana od dana objave. Iznimno, zbog osobito opravdanih razloga, mogu stupiti na snagu najranije prvoga dana od objave, ali nikada retroaktivno, tj. prije same objave.

Naredba je podzakonski akt kojim se u iznimnim slučajevima privremeno naređuje ili zabranjuje određeno postupanje radi zaštite pravnog poretka, života ili imovine. Stupa na snagu najranije danom donošenja i objavljuje se u Narodnim novinama.

Tijelima državne uprave upravljaju državni dužnosnici: ministri i državni tajnici u ministarstvima, te glavni ravnatelji i inspektori u državnim organizacijama. Imenuje ih Vlada na prijedlog premijera, a odgovorni su za provođenje politike i zakona.

Upravnim organizacijama u sastavu ministarstva rukovode ravnatelji i glavni inspektori. Sektorima rukovode načelnici, a službama, odjelima i ispostavama voditelji. Oni su državni službenici odabrani natječajem i odgovorni su za stručni rad.

Službene osobe su državni dužnosnici (politički imenovani) i državni službenici (stručnjaci odabrani natječajem). Namještenici obavljaju pomoćno-tehničke poslove i nemaju status službene osobe. Razlikuju se po ovlastima i načinu zapošljavanja.

U ministarstvima hijerarhija teče od ministra i državnih tajnika prema ravnateljima, načelnicima i voditeljima. U državnim upravnim organizacijama na vrhu je čelnik, a slijede zamjenik i rukovoditelji jedinica, uz strogo načelo podređenosti.

Tijela državne uprave financiraju se iz državnog proračuna koji donosi Hrvatski sabor. Sredstva čine financijska imovina (novac i udjeli) te nefinancijska imovina (stvari i oprema), a njihovo se korištenje strogo nadzire prema zakonu.

Tijela državne uprave koriste opremu samostalno ili zajednički na temelju sporazuma ili odluke Vlade. Čelnici tijela odlučuju o kupnji, prodaji i zakupu nefinancijske imovine te o otpisu potraživanja do iznosa koji limitira Vlada.

Državni proračun donosi Hrvatski sabor za tekuću godinu uz projekcije za iduće dvije. Sadrži plan prihoda, rashoda i financiranja. Ministarstvo financija provodi proračunski nadzor kako bi osiguralo zakonito i svrhovito korištenje javnih sredstava.

Javnu ustanovu mogu osnovati država, lokalna samouprava te fizičke i pravne osobe radi obavljanja javne službe. Pravnu sposobnost stječe upisom u sudski registar. Ustanovom upravlja upravno vijeće, a rad i poslovanje vodi ravnatelj sukladno statutu.

Vlada RH obavlja izvršnu vlast, predlaže zakone i nadzire državnu upravu. Čine je predsjednik, potpredsjednici i ministri. Odlučuje natpolovičnom većinom svih članova, a o najvažnijim državnim pitanjima dvotrećinskom.

U Vladi su ustrojeni Ured predsjednika Vlade i Glavno tajništvo. Rukovode im predstojnik Ureda i Glavni tajnik - oba su državni dužnosnici s položajem državnog tajnika, imenuje ih Vlada na prijedlog predsjednika Vlade.

Vlada uredbom osniva urede, agencije i direkcije kojima upravljaju ravnatelji kao rukovodeći službenici. Stalna radna tijela osnivaju se Poslovnikom, a povremena odlukom. Povjerenstva se osnivaju radi odlučivanja o upravnim stvarima iz nadležnosti Vlade.

Vlada donosi uredbe i Poslovnik kao podzakonske propise koji se obvezno objavljuju u Narodnim novinama. Uz njih, donosi odluke, zaključke i rješenja kao pojedinačne akte. Propisi stupaju na snagu osmog dana od objave, osim ako nije određen drugi rok.

Unutarnje ustrojstvo tijela državne uprave uređuje Vlada uredbama. Ministarstva moraju imati najmanje dvije upravne organizacije (uprave, zavode, inspektorate), a svaka mora imati barem dva sektora. Sjedišta su u Zagrebu.

Unutarnje jedinice ustrojavaju se prema složenosti posla: sektor (min. 2 službe), služba (min. 2 odjela ili 7 ljudi) i odjel (min. 5 ljudi). Za jednostavnije poslove postoje odsjeci i pododsjeci. Svaka jedinica ima propisan minimalni broj izvršitelja.

U upravi djeluju kolegiji (stalni) te radne skupine i povjerenstva (povremeni) za stručnu podršku. Radno vrijeme je 40 sati tjedno, a uredovno vrijeme svakodnevno omogućuje rad sa strankama. Uredovni dani služe za rad izvan sjedišta ureda.

Posebne ustrojstvene jedinice ustrojavaju se u sjedištu tijela za specifične poslove: glavno tajništvo (logistika), kabinet (podrška čelniku), unutarnja revizija (nadzor) i drugostupanjski postupak. Imaju poseban stupanj samostalnosti.

Područne jedinice (uredi, službe, odjeli i ispostave) obavljaju poslove uprave izvan sjedišta tijela. Područni uredi djeluju na razini županija, a ispostave na razini gradova i općina. Nazivi sadrže sjedište jedinice, a upravljaju pročelnici i voditelji.