Jedinice lokalne samouprave su općine i gradovi (urbane cjeline iznad 10.000 stanovnika), dok su županije jedinice područne samouprave. Veliki gradovi imaju iznad 35.000 stanovnika, a Grad Zagreb ima poseban status grada i županije.

Općine i gradovi brinu o neposrednim potrebama: vrtićima, komunalijama i osnovnom školstvu. Županije upravljaju regionalnim razvojem, cestama i zdravstvom. Veliki gradovi dodatno izdaju građevinske dozvole i brinu o širem obrazovanju.

Grad Zagreb je glavni grad RH s položajem županije. Objedinjuje ovlasti grada i županije te čini jedinstvenu upravnu cjelinu.

Prihodi jedinica su vlastiti porezi i naknade, udio u zajedničkim porezima, prihodi od imovine i koncesija te državne pomoći. Podaci o trošenju moraju biti javno objavljeni i pretraživi.

Proračun je ključni akt koji donosi predstavničko tijelo na prijedlog načelnika, gradonačelnika ili župana. Ako se ne donese na vrijeme, donosi se odluka o privremenom financiranju za prva tri mjeseca godine.

Jedinice imaju vijeća/skupštine (predstavnička tijela) i načelnike/gradonačelnike/župane (izvršna tijela). Vijeća imaju od 7 do 47 članova i donose opće akte. Izvršni čelnici biraju se izravno, a broj njihovih zamjenika ovisi o veličini jedinice.

U jedinicama bez zamjenika, čelnik imenuje privremenog zamjenika iz predstavničkog tijela, Iz reda članova predstavničkog tijela, pripadnika nacionalnih manjina ili pripadnika hrvatskog naroda.

Izvršni čelnici biraju između profesionalnog (plaća i staž) i volonterskog rada (naknada). Po prestanku dužnosti, profesionalci imaju pravo na naknadu do 6 mjeseci. Članovi vijeća rade počasno, imaju pravo na naknadu i materijalni imunitet.

Načelnik, gradonačelnik ili župan mogu se opozvati referendumom na prijedlog 20% birača ili 2/3 vijećnika. Odluka je valjana ako za nju glasa većina izašlih ( barem 1/3 ukupnog broja birača). Opozivom im prestaje mandat te slijede prijevremeni izbori.

Predstavničko tijelo donosi statut, proračun i osniva ustanove (normira). Izvršno tijelo zastupa jedinicu, priprema akte, izvršava odluke vijeća te upravlja imovinom i financijama (provodi i upravlja).

Lokalne izbore raspisuje Vlada RH. Redovni izbori održavaju se treće nedjelje u svibnju svake četvrte godine. Prijevremeni se održavaju u roku od 90 dana, ali ne u godini redovnih izbora.

Kandidacijske liste podnose se u roku od 14 dana od raspisivanja. Stranke ne trebaju potpise za vijeća, ali svi kandidati za načelnike/župane moraju prikupiti od 35 do 5.000 potpisa.

Izbore provode DIP, županijska, gradska i općinska povjerenstva te birački odbori. DIP imenuje županijska povjerenstva, koja imenuju lokalna, a ona biračke odbore. Sva povjerenstva imaju nestranački stalni sastav koji jamči zakonitost i nadzire promidžbu.

Vijećnici se biraju razmjernim sustavom uz prag od 5%. Cijela općina ili grad su 1 izborna jedinica. Tijelo se smatra konstituiranim kada izabere predsjednika na sjednici koju saziva pročelnik. Ako se ne sastavi iz 3 pokušaja, raspisuju se novi izbori.

Izvršni čelnici biraju se većinskim sustavom. Pobjednik je onaj tko u prvom krugu osvoji više od 50% glasova. Ako nitko ne uspije, drugi krug se održava nakon 14 dana između dva najbolja kandidata.

Čelnici stupaju na dužnost 1 radni dan nakon objave rezultata, uz obvezu rješavanja nespojivih dužnosti u roku od 8 dana. Mandat prestaje silom zakona zbog ostavke, zatvorske kazne, gubitka prebivališta ili smrti.

Za izvršavanje odluka i poslova države ustrojavaju se upravni odjeli i službe. Njihov ustroj određuje vijeće općim aktom. Male općine i gradovi mogu imati jedan jedinstveni upravni odjel, dok županije odjele mogu osnivati i izvan svog sjedišta.

Upravna tijela zapošljavaju službenike za stručne poslove i namještenike za pomoćne poslove. Jedinice moraju osigurati kvalitetnu administraciju, samostalno ili udruženo. Zakon jamči i pravo na zastupljenost nacionalnih manjina u lokalnoj birokraciji.

Jedinice donose opće akte (odluke vijeća) koji stupaju na snagu 8 dana od objave, te pojedinačne akte (rješenja) za prava građana. Protiv općinskih rješenja žali se županiji, a protiv županijskih ministarstvu. Protiv akata čelnika ide se na upravni spor.

Država nadzire zakonitost rada i akata lokalnih jedinica putem tijela državne uprave. Nadzor obuhvaća provjeru sjednica, općih akata i pojedinačnih neupravnih akata. Konačnu ocjenu o zakonitosti akata daju Visoki upravni sud ili Ustavni sud.

Vlada RH može raspustiti predstavničko tijelo zbog nedonošenja proračuna, ugrožavanja suvereniteta ili blokade rada dulje od 3 mjeseca. U tim slučajevima Vlada imenuje povjerenika koji upravlja jedinicom do prijevremenih izbora i uspostave novih tijela.

Referendum mogu predložiti vijećnici (1/3), čelnik, mjesni odbori ili 20% birača. Odluka birača je obvezujuća. Za opoziv čelnika prijedlog daje 2/3 vijećnika ili 20% birača, uz uvjet izlaznosti od 1/3 ukupnog biračkog tijela.

Građani sudjeluju u upravljanju putem zborova građana (mišljenje je obvezno za mjesne odbore), peticija (ako ih podrži 10 % birača, vijeće mora raspravljati) te predstavki i pritužbi na koje čelnik mora odgovoriti u roku od 30 dana.

Mjesna samouprava (mjesni odbori i gradske četvrti) omogućuje građanima sudjelovanje u odlučivanju o lokalnim pitanjima. Nadzor nad zakonitošću njihova rada obavlja gradonačelnik ili načelnik, a vijeće može biti raspušteno zbog kršenja propisa.