Ministarstvo je tijelo državne uprave koje se ustrojava zakonom za obavljanje poslova u pravilu u više upravnih područja. Čelnik ministarstva je ministar koji predstavlja, upravlja i rukovodi ministarstvom.

Državne upravne organizacije su samostalna tijela državne uprave ustrojena zakonom za poslove koji zahtijevaju osobitu samostalnost u radu. Ustrojavaju se kao središnji državni uredi, državne uprave, zavodi, inspektorati i ravnateljstva.

Upravne organizacije u sastavu ministarstva (uprave, zavodi, inspektorati, ravnateljstva) unutarnje su jedinice najvišeg reda, ustrojene vladinom uredbom. Njima rukovode rukovodeći državni službenici, a ne dužnosnici.

Za poslove izvan sjedišta tijela državne uprave ustrojavaju se područni uredi (za županije) i ispostave (za gradove/općine). Osnivaju se vladinom uredbom, a bave se provedbom zakona i nadzorom, ali nikada provedbom državne politike.

Unutarnje ustrojstvo tijela državne uprave uređuje Vlada uredbom (okvirni broj ljudi i djelokrug), a razrađuje čelnik tijela pravilnikom (točan broj zaposlenih, uvjeti i opisi poslova). Ministarstvo uprave nadzire usklađenost ovih akata sa zakonom.

Unutarnji red tijela državne uprave utvrđuje se pravilnikom o unutarnjem redu koji donosi čelnik tijela - ministar ili čelnik državne upravne organizacije - na temelju uredbe o unutarnjem ustrojstvu.

Djelokrug tijela državne uprave utvrđuje se zakonom, dok se djelokrug unutarnjih jedinica uređuje vladinom uredbom. Osnovno je pravilo hijerarhije: djelokrug niže jedinice ne može biti širi od onog jedinice više razine u čijem se sastavu nalazi.

Uprave, zavodi i inspektorati razlikuju se prema vrsti poslova koje obavljaju. Uprave provode politiku i nadzor, zavodi rade stručne analize, a inspektorati provode inspekcijski nadzor. Svaka mora imati bar dva sektora i specifičan stupanj samostalnosti.

Središnji državni uredi, državne uprave, zavodi, inspektorati i ravnateljstva su samostalna tijela ustrojena zakonom. Razlikuju se po poslovima: od potpore Vladi i provedbe zakona do stručnih analiza i inspekcija. Čelnici su dužnosnici odgovorni Vladi.

Područne jedinice (uredi i ispostave) obavljaju poslove neposredne provedbe zakona i nadzora izvan sjedišta tijela državne uprave. Ustrojavaju se uredbom Vlade, a djeluju na razini županija ili gradova, osiguravajući dostupnost uprave svim građanima.

Zakon o sustavu državne uprave propisuje temeljna načela rada: javnost, jednostavnost, obvezu pribavljanja podataka po službenoj dužnosti te odgovornost RH za štetu. Sabor ustrojava tijela, Vlada ih nadzire, a sredstva se osiguravaju u proračunu.

Stvarna nadležnost (što tijelo radi) utvrđuje se zakonom za određeno područje, a mjesna (gdje tijelo radi) prema teritorijalnoj podjeli. Ako dođe do spora oko toga tko je nadležan za neki predmet, odluku donosi Vlada RH.

Provedba državne politike uključuje izradu nacrta zakona, strateško planiranje, praćenje učinkovitosti propisa te zastupanje RH u EU i međunarodnim tijelima. Ti se poslovi ne mogu povjeriti dr. tijelima, već ih obavljaju isključivo samo državne uprave.

Neposredna provedba zakona uključuje rješavanje u upravnim stvarima, vođenje evidencija te izdavanje potvrda i javnih isprava. Ove poslove obavljaju tijela državne uprave, ali se zakonom mogu povjeriti i županijama, gradovima ili pravnim osobama.

Inspekcijski nadzor je vrsta poslova državne uprave kojom se osigurava poštovanje zakona i drugih propisa u praksi. Provodi se nad radom pravnih i fizičkih osoba kako bi se utvrdilo jesu li njihovo stanje i poslovanje u skladu s propisima.

Upravni nadzor osigurava zakonitost i pravilnost u obavljanju poslova državne uprave. Provode ga tijela državne uprave nad jedinicama lokalne samouprave i pravnim osobama s javnim ovlastima, daju upute te mogu poduzeti mjere za otklanjanje nepravilnosti.

Drugi upravni i stručni poslovi obuhvaćaju prikupljanje podataka, izradu analiza, pružanje pravne pomoći te davanje mišljenja o primjeni propisa u roku od 30 dana. Ovi se poslovi mogu povjeriti lokalnoj samoupravi i pravnim osobama s javnim ovlastima.

Posebnim zakonom mogu se povjeriti poslovi neposredne provedbe zakona u prvom stupnju te upravni i stručni poslovi. Uvjeti ovise o tome delegiraju li se jedinici lokalne samouprave (interes građana) ili pravnoj osobi (učinkovitost i zahtjevi EU).

Poslovi državne uprave mogu se povjeriti jedinicama lokalne i područne samouprave (općine, gradovi, županije) te pravnim osobama s javnim ovlastima (agencije, zavodi, komore). Povjeravanje se vrši zakonom, a nadzor provode tijela državne uprave.

Provedbeni propisi (pravilnici i naputci) služe za detaljnu razradu zakona i načina rada uprave. Donose ih čelnici tijela isključivo uz zakonsko ovlaštenje, a njihovu zakonitost nadzire Vlada. Obvezno se objavljuju u Narodnim novinama.

Provedbeni propisi objavljuju se u Narodnim novinama i stupaju na snagu osmoga dana od dana objave. Iznimno, zbog osobito opravdanih razloga, mogu stupiti na snagu najranije prvoga dana od objave, ali nikada retroaktivno, tj. prije same objave.

Naredba je podzakonski akt kojim se u iznimnim slučajevima privremeno naređuje ili zabranjuje određeno postupanje radi zaštite pravnog poretka, života ili imovine. Stupa na snagu najranije danom donošenja i objavljuje se u Narodnim novinama.

Tijelima državne uprave upravljaju državni dužnosnici: ministri i državni tajnici u ministarstvima, te glavni ravnatelji i inspektori u državnim organizacijama. Imenuje ih Vlada na prijedlog premijera, a odgovorni su za provođenje politike i zakona.

Upravnim organizacijama u sastavu ministarstva rukovode ravnatelji i glavni inspektori. Sektorima rukovode načelnici, a službama, odjelima i ispostavama voditelji. Oni su državni službenici odabrani natječajem i odgovorni su za stručni rad.

Službene osobe su državni dužnosnici (politički imenovani) i državni službenici (stručnjaci odabrani natječajem). Namještenici obavljaju pomoćno-tehničke poslove i nemaju status službene osobe. Razlikuju se po ovlastima i načinu zapošljavanja.

U ministarstvima hijerarhija teče od ministra i državnih tajnika prema ravnateljima, načelnicima i voditeljima. U državnim upravnim organizacijama na vrhu je čelnik, a slijede zamjenik i rukovoditelji jedinica, uz strogo načelo podređenosti.

Tijela državne uprave financiraju se iz državnog proračuna koji donosi Hrvatski sabor. Sredstva čine financijska imovina (novac i udjeli) te nefinancijska imovina (stvari i oprema), a njihovo se korištenje strogo nadzire prema zakonu.

Tijela državne uprave koriste opremu samostalno ili zajednički na temelju sporazuma ili odluke Vlade. Čelnici tijela odlučuju o kupnji, prodaji i zakupu nefinancijske imovine te o otpisu potraživanja do iznosa koji limitira Vlada.

Vlada RH obavlja izvršnu vlast, predlaže zakone i nadzire državnu upravu. Čine je predsjednik, potpredsjednici i ministri. Odlučuje natpolovičnom većinom svih članova, a o najvažnijim državnim pitanjima dvotrećinskom.

U Vladi su ustrojeni Ured predsjednika Vlade i Glavno tajništvo. Rukovode im predstojnik Ureda i Glavni tajnik - oba su državni dužnosnici s položajem državnog tajnika, imenuje ih Vlada na prijedlog predsjednika Vlade.

Vlada uredbom osniva urede, agencije i direkcije kojima upravljaju ravnatelji kao rukovodeći službenici. Stalna radna tijela osnivaju se Poslovnikom, a povremena odlukom. Povjerenstva se osnivaju radi odlučivanja o upravnim stvarima iz nadležnosti Vlade.